Očekuje se rast tržišta u ovoj godini, ali to nipošto ne znači da će s potražnjom rasti i cijene stanova. One će i dalje ovisiti isključivo o kvaliteti nekretnine, pa se cijene stanova u dvije susjedne zgrade mogu razlikovati i po više stotina eura za kvadrat
- Foto: Kvadrat
Kriza koja je na tržištu stambenih nekretnina 2009. godine donijela veliki pad, a potom stagnaciju kupoprodaja, novih projekata i cijena, bila je, čini se, svojevrsno čistilište za sve sudionike, od investitora, prodavatelja i bankara do kupaca. U drugoj polovici prošle godine potražnja je počela blago rasti, stambeni krediti zbog nižih kamata nešto su povoljniji, a na tržištu su se pojavili novi projekti koji izbalansiranim odnosom cijene i kvalitete pronalaze kupce. Stoga stručnjaci, koji su o tome raspravljali na XII. međunarodnoj konferenciji o razvoju nekretnina održanoj 20. i 21. travnja u Zagrebu, vide svjetlo na kraju tunela i očekuju da bi tržište tijekom ove godine moglo napokon početi rasti.
Od početka krize, prema podacima Erste banke, tražene cijene na razini cijele Hrvatske pale su 14 posto, s prosječnih 1720 na 1481 €/m2, ali znatno je veća razlika, čak 25 posto, između traženih i ostvarenih cijena.
– U Zagrebu kao najvećem tržištu, koje je i najbrže odgovorilo na promjene, pad je još uočljiviji. Tražene su cijene od 2009. do danas niže čak 25 posto i iznosile su u prosjeku 1483 €/m2, dok su realizirane cijene pale od 30 do 35 posto, na prosječnih 1360 €/m2 – kazala je Ilijana Jeleč, predsjednica Uprave Erste nekretnina, napominjući kako je riječ o nekretninama iz portfelja Erste banke.
No, slične brojke pokazuju i podaci Burze nekretnina. Prosječna postignuta cijena stambenog kvadrata pala je u Zagrebu od početka krize do kraja 2015. godine 31,7 posto na 1370 €/m2. Na obali za 19,9 posto gdje je prosječno iznosila 1588 €/m2, dok je na razini cijele Hrvatske prosječni postignuti iznos za kvadrat bio 1302 eura, ili 26,5 posto niži.
Cijene izravno ovise o količini stambenih kredita, a puno je više građana koji se od njih razdužuju nego onih koji uzimaju nove. No u Erste banci ističu kako je u protekloj godini došlo do preokreta jer se preklopio pad kamata s rastom potražnje, pa je i broj kredita lani bio čak 25 posto veći nego u prethodnoj godini.
– Erste banka je u 2015. godini građanima odobrila oko 1030 stambenih kredita u vrijednosti od 325 milijuna kuna – napomenula je I. Jeleč.
U Hrvatskoj je lani prema podacima Porezne uprave realizirano 69.150 kupoprodaja među kojima je 27.105 stambenih nekretnina, od kojih je oko 4500 u novogradnjama. O kakvom je padu riječ najbolje kazuje podatak da je 2008. godine uoči velike nekretninske krize bilo ostvareno 145.755 kupoprodaja od kojih je 58.556 bilo stambenih.
Iako je kriza na tržištu nekretnina desetkovala investitore, graditelje, posrednike kao i brojne druge djelatnosti vezane uz stanogradnju, stručnjaci smatraju da je donijela i nešto dobroga.
– Više se ne upušta svatko u stanogradnju. Novi projekti se puno više i bolje promišljaju, cijene su realnije i izbalansirane prema kvaliteti projekta i gradnje te lokaciji, pa stanovi u novim projektima relativno brzo nađu kupca. Očekujemo rast u ovoj godini, ali to nipošto ne znači da će s potražnjom rasti i cijene jer će one i dalje ovisiti isključivo o kvaliteti nekretnine – kazao je Dubravko Ranilović, direktor agencije za nekretnine Kastel – Zagreb i predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama HGK.
– Idemo prema jednoj novoj uzletnoj fazi, ali bez konfekcije i nekvalitetnih projekata – zaključio je dr. sc. Josip Tica s Odjela makroekonomije i ekonomskog razvitka na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a svoj je optimizam utemeljio na pozitivnom smjeru kojim je krenulo gospodarstvo i rastu turizma kao glavnog pokretača tržišta u priobalju.
Iako se sudionici panela o stanovanju nisu usudili davati prognoze za dulje razdoblje, svi su isticali kako na rast tržišta nekretnina izravno utječe financijska stabilnost i to koliko građani mogu dugoročno planirati svoju financijsku situaciju.
