Vlasnik sam dvosobnog stana na prvom katu dvojnog objekta. U prizemlju se nalazi još jedan stan koji je u vlasništvu više suvlasnika i u kojem ja imam udio od 38 posto. Taj stan je prazan, u njemu nitko ne boravi jer se vodi sudski postupak razvrgnuća suvlasništva. U svom stanu na prvom katu vlasnik sam 1/1 i tu dolazim preko ljeta na odmor. Objekt ima zajednički vodomjer i glasi na moje ime, pa računi dolaze na moje ime. U trećem mjesecu ove godine na brojilu je očitan velik potrošak vode (750 m3) iako je kuća prazna sve do ljeta. Napominjem da ventil zatvaram u jesen kad napuštam kuću.
Nakon što sam primio račun, otišao sam na mjesto događaja i konstatirao da je ventil u šahtu otvoren i da voda istječe u stanu u prizemlju. Štetu sam sanirao i platio račun za potrošenu vodu. Budući da se za taj dio nekretnine vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, pretpostavljam da mi je šteta namjerno učinjena, jer su sudionici (suvlasnici) u tom postupku nezadovoljni predloženim rješenjem. Molim vas da mi odgovorite, kako mogu nadoknaditi te troškove od ostalih suvlasnika proporcionalno njihovom udjelu u suvlasništvu. Napominjem da je šteta nastala i na njihovoj nekretnini, koju sam ja u cijelosti sanirao, da bi zaštitio svoju nekretninu. Kako se mogu zaštititi od istih i sličnih nemilih događaja? – pita čitatelj V. S. iz Zagreba.
Vaša pretpostavka o tome tko je kriv za nastanak štete u zgradi ne mora biti točna. Naime, kako pristup do vodomjernog ventila mora biti slobodan, u vodomjerno okno može svatko pristupiti, tako da bilo tko može uključiti dotok vode u zgradu. U slučaju hladne zime cijevi u objektima koje su pod pritiskom i ne koriste se, učestalo pucaju i dolazi do izlijevanja vode odnosno poplava u kuće i stanove. Kako je moguće da se u konkretnom slučaju upravo to dogodilo, zaista je teško zaključiti tko bi mogao biti kriv za nastanak štete na stanu u prizemlju.
Kako ste suvlasnik navedenog stana i sanirali ste nastalu štetu od čega korist imaju svi suvlasnici, predlažem da ih pozovete da sudjeluju u troškovima sanacije razmjerno njihovu udjelu u suvlasništvu predmetnog stana. Odbiju li platiti nastalu štetu, preostaje sudski postupak protiv njih u kojem je nužno dokazati postojanje štete na stanu, visinu štete te činjenicu da ste u ime svih obavili popravak štete. Nekog posebnog oblika zaštite od navedenih događaja nema, pa je jedini način zaštite redovita kontrola i nadzor nekretnine te briga o njoj.