- Foto: “Except”, ilustracija
Pripadnici takozvane Baby boom generacije, ili kraće – Boomersa, ljudi starijih od 65 godina, rođenih poslije Drugog svjetskog rata, ubrajaju se među najveće generatore društvenih promjena. Zahvaljujući tadašnjoj natprosječnoj stopi prirodnog prirasta danas čine nesrazmjerno velik udio u stanovništvu. O učincma koje ta skupina ljudi ima na gradove, zanimaju se mnogi stručnjaci. Među njima je arhitek te urbanist Peter Ellis – voditelj prakse urbanog dizajna u CannonDesignu, autor mnogih projekata u Dubaiju, Kini, Njemačkoj i SAD-u – i sam pripadnik Boomersa. U „Metropolis Magazinu“ piše kako će ta generacija oblikovati budućnost naših gradova prema svojim potrebama.
– Arhitekt sam, dizajner gradova i pripadnik Boomer generacije, ljudi starijih od 65 godina, koji svojim demografskim rastom stvaraju divovski mjehur na gornjem kraju starosne ljestvice stanovništva.
Međutim, naše starenje nije jednako onom iz generacije naših prethodnika. Prema riječima Briana Kennedyja, predsjednika i izvršnog direktora Buck instituta za istraživanje starenja u kalifornijskom Novatu, mnogi će ljudi, zahvaljujući svemu onome što danas možemo učiniti u laboratoriju, dobiti dodatno desetljeće života u dobrom zdravlju i vitalnosti. Glavni uzroci većine današnjih bolesti prepoznate su i mogu se kontrolirati. Ljudima to omogućuje da budu vitalni i produktivni u osmom pa i u devetom desetljeću života.
Kako će takva „revolucija“ ljudske dugovječnosti utjecati na naše gradove? Za razliku od naših roditelja, Boomersi se ne žele seliti u staračke domove, već ostati u svojim vlastitim domovima i gradskim četvrtima sve dok mogu nesmetano voditi svoj aktivni život.
“Moja generacija nije usamljena u našoj želji stvaranja za život stimulativne urbane sredine, već su joj se pridružili i mladi Millennialci. Ujedinjeni predstavljamo moćnu snagu korjenitih promjena.”
Kvaliteta naših života, naravno, sve više ovisi o dostignućima u najnovijim biomedicinskim istraživanjima. No sve više raste svijest da je naš prirodni okoliš i naše ponašanje u njemu uzrok mnogih kroničnih bolesti od kojih patimo iz čega proizlazi i potreba da živimo u okruženju koje će moći podržati aktivan i zdrav način života. Generacija ljudi kojoj pripadam – ističe Peter Ellis – želi čim duže ostati dobroga zdravlja i biti fizički aktivna. Stoga žele da im četvrti u kojima stanuju budu lako prohodne te obogaćene različitim sadržajima povezanih mrežom pješačkih i biciklističkih staza.
Dizajn Sportskog grada JayPee sadržava većinu od tih strategija. Plan za ovaj potpuno novi grad, koji se nalazi u neposrednoj blizini indijskog grada New Delhija, uspostavlja mrežu zelenih koridora, odnosno parkova koji se međusobno isprepliću kroz guste blokove niskih i visokih zgrada. Park će povezati sve gradske četvrti i društvene sadržaje, a u toj regiji s umjerenom klimom i monsunskim kišama, parkovi će doprinijeti zadržavanju padalina za preradu u pitku vodu.
U našim postojećim gradovima u početnoj smo fazi nastojanja da se smanji masovna upotreba osobnih automobila te da gradski asfalt zamjene „zelene ulice“, parkovi i pješačke zone. Portland, vodeći grad u svijetu kad je riječ o planiranju, implementaciji zelenih gradskih površina te niza politika za očuvanje gradskog okoliša, danas osjeća mjerljiv blagotvorni utjecaj na zdravlje svojih građana.
- Foto: Ian Sane
Portland, vodeći grad u svijetu kada je riječ o planiranju i implementaciji zelenih gradskih površina, danas osjeća mjerljiv blagotvorni utjecaj po zdravlje svojih građana kao rezultat niza politika vođenih u cilju zaštite gradskog okoliša.
Održi li se trend Boomersa u zadržavanju dugotrajnog produktivnog života, korjenite će promjene trebati i nacionalni zdravstveni sustavi, piše Peter Ellis. Kako bi se smanjili troškovi liječenja i kako bi „starenje u gradovima“ bilo održivo, liječenje i trajnu njegu bit će potrebno decentralizirati iz bolnica u ambulante domova zdravlja te uspostaviti funkcionalnu i društveno angažiranu kućnu njegu. Tako je Novoj Škotskoj u Halifaxu u suradnji sa središnjom zdravstvenom ustanovom napravljen plan za prelazak iz centraliziranog zdravstvenog sustava u kvartovsko orijentirani zdravstveni sustav. Njime bi se domove zdravlja, uz uobičajne zdravstvene usluge, uveli i wellness programi koji bi ljudima olakšali i pomogli održavati zdrave životne navike. Urbanistička i medicinska struka današnjice počinju poimati urbanizaciju grada – njegove građevine, infrastrukturu, društvene sadržaje i parkove – kao instrument produžene ruke u liječenju i očuvanju zdravlja stanovnika i izvan bolničkih zidova.
Trebat će, također, voditi računa i da mnogi pripadnici Boomer generacije neće imati dovoljno novca od mirovine ili drugih prihoda kako bi sebi osigurali ugodnu i dostojanstvenu starost. No treba uzeti u obzir i činjenicu da će sve više starijih biti radno aktivno pa će svojom aktivnošću u gospodarstvu doprinositi blagostanju društva. Stoga je to i prilika za inovativne poslovne modele koji nude usluge i proizvode prilagođene tržištu Boomer generacije – primjerice, više suosjećajnu i pristupačnu kućnu njegu.
“Mnogi pripadnici Boomer generacije neće imati dovoljno novca od mirovine ili drugih prihoda kako bi sebi osigurali ugodnu i dostojanstvenu starost. “
No, dok mi možemo razvijati usluge i pogodnosti koje će našim zajednicama osigurati primamljivo i atraktivno životno okruženje, mnogi građani možda neće u njima moći sudjelovati zbog svojeg narušena zdravlja, životne dobi ili financijskih razloga. To može stvoriti loš utjecaj na gradske prihode, porez na imovinu, prihode i troškove zdravstva i socijalne skrbi.
Problemi su to u koje ćemo morati uložiti znatnu energiju i znanje kako bi ih prevladali te ublažili stresne posljedice u našim zajednicama. Morat ćemo se, piše P. Ellis, pozabaviti i samom strukturom odgovornosti naših institucija, naših naselja, naših obitelji, ali i naše uloge kao pojedinca u tom društvenom ugovoru. Morat će biti donesene mnoge teške odluke.
Moja generacija nije usamljena u našoj želji stvaranja za život stimulativne urbane sredine, već su joj se pridružili i mladi Millennialci, ljudi rođeni između 1982. i 2002. godine, koji žive i rade u našim gradovima u sve većem broju. Zapravo, zajednički tražimo mnoge iste visoke kvalitete urbanog života. Zajednički, Boomersi i Millennialci obuhvaćaju danas polovinu stanovništva tipičnog grada. Ujedinjeni predstavljamo moćnu snagu korjenitih promjena. Prosvijetljeni urbanisti i predstavnici zajednica prepoznaju obostrano gravitiranje i mladih profesionalaca i starijih građana ka multigeneracijskim četvrtima u kojima se promiče aktivni društveni angažman. To je, zapravo, grad u svojem najboljem izdanju, kao začin koji čini život vrijedan življenja. Volio bih zamisliti da će postojati sve brojnije grupe koje će se zalagati za duboke reforme koje će naše gradove približiti viziji idealnog tipa urbane četvrti kakvu je imala Jane Jacobs. Zato se nadajmo da smo upravo mi aktivni sudionici ne samo u „životu i smrti“ naših velikih gradova, nego i u njihovom uskrsnuću, zaključuje Peter Ellis.
